Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi nastali su kao strategijski važno naselje na jednoj od ključnih točaka tog prometnog pravca još u Starom vijeku. Već su Rimljani ovdje imali koloniju, a mjesto su nazivali Donatium, o čemu postoje bogati arheološki nalazi.
Kneževi Vinogradi koji su nastali kao jedno od najstarijih mjesta u Baranji pod tim se imenom javljaju u popisu iz 1687.godine, dakle prije osnutka vlastelinstva Belje, što navodi na zaključak kako je selo u Srednjem vijeku pripadalo obitelji Herceg iz Sečuja. U to vrijeme naselje je bilo podijeljeno na dva dijela, drugi dio pripadao je Podolju, a za vrijeme Hunjadija bilo je zemljoradničko naselje s dvorcima i utvrđenjima. Status grada ima za vrijeme osmanlijske uprave. Stvarno pravo 1564. godine ima Mark Horvat. Naselje je opstalo i nakon protjerivanja Turaka, a 1799. godine spominje se kao selo.
Kada potpadaju pod vlastelinstvo Belje, vinogradi zauzimaju gotovo petinu područja i proizvode se dobra vina. Sredinom 18. stoljeća u mjestu se nalaze vlastelinske zgrade: prešaonica, pecara, bačvareva kuća i veliki vlastelinski podrum (izgrađen još za Eugena Savojskog) koji su primali oko 700.000 litara, te 2 vlastelinska svratišta. Dok su seljaci prodavali uglavnom vino i trešnje većinom po Slavoniji , u selu se nalazilo čak 14 obrtnika (kolar, čizmar, krojači, postolari, krznar, bačvari, šeširdžija i kovači) i 6 trgovaca.
Godine 1824. Kneževi Vinogradi bili su najveće selo na vlastelinstvu Belje jer su imali 1.961 stanovnika u 266 kuća. U mjestu su bile i tri crkve (reformatska, pravoslavna s tornjem pokrivenim bakrom i mala katolička bez tornja). Kako je poštanska cesta iz Osijeka za Bačku vodila preko Kneževih Vinograda tu je bila smještena i poštanska postaja, a nedaleko od mjesta bila je i izgrađena ciglana i peć za crijep. Po popisu iz 1766. godine u Kneževim Vinogradima su nastanjeni stanovnici dviju narodnosti: Mađari s pripadnicima kalvinske vjeroispovijesti i pravoslavci – Raci.
Po podacima iz 1824. stanovnici su mješavina Nijemaca, Mađara i Raca uz malo Šokaca.